Interesiraju Vas poticaji, koristili ste jednom neka bespovratna sredstva, imate loših iskustava, imate dobrih iskustava? Niste nikad koristili EU sredstva i ne znate tko uopće može aplicirati?! Ovaj tekst je za Vas.
EU fondovi tj. bespovratna sredstva iz fondova Europske unije su jedan od mehanizama koji potencijalnim prijaviteljima daju mogućnost financiranja svojih projektnih ideja. Puno se govori o milijardama koje su na raspolaganju, no malo o tome kako do tih sredstava, kako sustav funkcionira te kakve su procedure kod prijave i provedbe.
Najvažnije o projektima financiranima iz EU fondova pročitajte ovdje.
Upravo zbog nerazumijevanja, te zbog nejasnog i nerazumljivog komuniciranja, mnogi poduzetnici imaju iskrivljenu sliku o EU fondovima i bespovratnim sredstvima. Donosimo najčešće i najveće zablude o EU fondovima.
Imam ideju, prijavit ću se na EU fondove i dobiti novce jer to bi trebali podržati. 🙂
Da, ali samo u slučaju da je ideja u skladu sa odredbama natječaja, da su planirani troškovi u skladu s prihvatljivim troškovima navedenim u natječaju, da prijavitelj zadovoljava sve uvjete prihvatljivosti (opa. teško da će fizička osoba s genijalnom idejom, ali bez kapaciteta ostvariti financiranje), da je projektni prijedlog ocjenjen pozitivno te da ima dovoljno financijskih sredstava sa sufinanciranje projekta.
Mnogi poduzetnici misle da je za prijavu na EU fondove dovoljno imati ideju. Na žalost to nije tako. Imati ideju je veliki plus, ali dobra ideja ne znači da imate i dobar projekt koji se može prijaviti na neki natječaj objavljen u okviru EU fondova.
Ideja mora biti usmjerena na postizanje rezultata koji su navedeni u natječaju. Tako npr. ako je natječaj usmjeren na inovacije, ne možete prijaviti projekt kojem je glavni cilj izgradnja hale i širenje kapaciteta postojeće proizvodnje.
Ako su dominantni troškovi ulaganja u opremu i novu tehnologiju, tada natječaj za istraživanje, razvoj i inovacije nije pravi izbor za apliciranje, već treba tražiti natječaje koji su usmjereni na opremanje novih proizvodnih kapaciteta. U skladu s tim, planirani troškovi za realizaciju ideje moraju odgovarati prihvatljivim troškovima navedenima u natječaju, u protivnom će troškovi biti proglašeni neprihvatljivim, a projektni prijedlog će biti odbačen.
Kad pronađete odgovarajući natječaj (slični ciljevi i prihvatljivi troškovi) tada se morate uvjeriti da zadovoljavate sve uvjete prihvatljivosti. Ako ne zadovoljavate samo jedan uvjet prihvatljivosti, vaš projektni prijedlog će biti odbačen. Npr. tvrtka se bavi izradom softvera i objavljen je natječaj za digitalizaciju i IKT tehnologiju. Natječajem je propisano da se mogu prijaviti samo proizvodne tvrtke, sektor C prema NKD 2007. Iako vaša tvrtka ima ideju koja je sukladna natječaju i želite ulagati u IKT tehnologiju, na žalost ne možete jer ne zadovoljavate uvjet djelatnosti, odnosno vaša tvrtka ne djeluje u prihvatljivom sektoru djelatnosti.
O natječajima koji čekaju poduzetnike u 2022. godini čitajte ovdje.
Natječaji za bespovratna sredstva imaju stalna i promjenjiva administrativna ograničenja.
Nikada nije prihvatljiv poduzetnik s poreznim dugom, dulje blokiranim računom te iz djelatnosti primarne poljoprivrede, a često i trgovine kao osnovne djelatnosti (djelatnost primarne poljoprivrede prihvatljiva je kroz natječaje u sklopu Programa ruralnog razvoja, dok se poduzetnički projekti financiraju u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija).
Nakon što ste zadovoljili sve uvjete prihvatljivosti, izradili projektni prijedlog i prijavili ga, dobit ćete sredstva. Na žalost ne. Nakon prijave slijedi ocjenjivanje projekata. Projekti se ocjenjuju prema unaprijed zadanim parametrima koji su propisani i objavljeni zajedno s natječajem.
Nakon ocjenjivanja izrađuje se rang lista projektnih prijedloga i ovisno o dostupnim financijskim sredstvima projekti sa dovoljnim brojem bodova dobivaju odluku o dodjeli bespovratnih sredstava. Na žalost, može se dogoditi da je vaš projekt ocjenjen pozitivno, no zbog velikog broja prihvatljivih projekata i nedostatka financijskih sredstva vaš projekt neće dobiti sufinanciranje.
Sredstva su bespovratna, dakle trošim kako hoću! :-/
Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo kada se potroše u skladu s pravilima ugovora.
Ako se tokom provedbe utvrde greške u koracima moguće su financijske korekcije, odnosno Provedbeno tijelo (PT) vam uskraćuje isplatu odobrenih bespovratnih sredstava.
Također, ako projekt nakon završetka provedbe ne ostvari planirane rezultate moguće je određivanje financijske korekcije i povrat sredstava.
Prema tome, sredstva jesu bespovratna ako je sve provedeno u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.
Bespovratnim sredstvima financirat ću cijeli projekt! Pare stignu i krećemo! 😀
Što se tiče poduzetnika, NE. Kod natječaja usmjerenih na poduzetnike, nikad se ne dodjeljuje bespovratna potpora u cjelokupnom iznosu vrijednosti projekta. U natječaju je navedena stopa sufinanciranja.
Ona može varirati ovisno o vrsti potpore, vrsti troška, veličini prijavitelja, razvijenosti JLS-a gdje se provodi ulaganje i slično.
Prema tome, ako je stopa sufinanciranja 50% to znači da će vaš projekt biti sufinanciran u 50%-tnom iznosu od ukupno prihvatljivih troškova projekta. Npr. ako je vrijednost prihvatljivih troškova 1.000.000 kn, stopa sufinanciranja je 50%, to znači da ćete dobiti 500.000 kn bespovratnih sredstava.
Ostalih 500.000 kn morate financirati iz drugih izvora, ali koji nisu javni. To znači da ih možete sufinancirati iz zadržane dobiti, vlastitim sredstvima, kreditom banke, ali ih ne možete sufinancirati kroz zajmove i kredite HAMAG-BICRO-a, HBOR-a ili iz nekih drugih javnih izvora, jer se to smatra dvostrukim financiranjem i nije prihvatljivo.
Nakon odobrenja projektnog prijedloga isplaćuje mi se ukupan iznos potpore. "Ne bu išlo."
Ne. Bespovratna potpora, odnosno odobrena financijska sredstva najčešće se isplaćuju metodom nadoknade.
Metoda nadoknade troškova znači da vam Provedbeno tijelo nadoknađuje troškove koje ste platiti dobavljačima ili zaposlenicima (u slučaju plaća, dnevnica, ostalih troškova osoblja).
Prema tome, prvo morate vlastitim sredstvima financirati podmirenje troškova, sukladno projektu i Ugovoru. Nakon što ste podmirili troškove i traženi proizvodi/usluge su vam dostavljeni, zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom, tek tada možete tražiti isplatu sredstava.
Isplata sredstava se traži putem Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS-om). ZNS se podnosi svaka 3 mjeseca od potpisa Ugovora, te se u njima navode nastali troškovi u prethodnom tromjesečnom razdoblju. Provedbeno tijelo (PT) provjerava dali su nastali troškovi prihvatljivi te dali je dostavljena sve potrebna dokumentacija. Nakon uspješne provjere PT odobrava isplatu za nastale troškove, ali ne u punom iznosu, već sukladno stopi sufinanciranja.
Kako bi se poduzetnicima olakšala provedba projekata moguće je tražiti isplatu predujma.
U slučaju isplate predujma, kroz ZNS-ove je potrebno poravnati predujam, odnosno odobreni iznosi troškova se smanjuju za određeni iznos predujma po svakom ZNS-u tako dugo dok se ne poravna cjelokupni predujam.
Dobivena bespovratna sredstva mogu trošiti kako želim. Tko to uopće provjerava?
Ne. Bespovratna sredstva su strogo namjenska. Ako kroz projektni prijedlog za koji ste dobili bespovratna sredstva nabavljate stroj za proizvodnju kartonskih kutija, tada morate nabaviti stroj za proizvodnju kartonskih kutija.
Troškovnik koji ste izradili tijekom izrade projektnog prijedloga, morate ga se strogo pridržavati tijekom provedbe tog projekta. Ne možete u toku provedbe projekta samostalno i samoinicijativno mijenjati namjenu odobrenih financijskih sredstava. Određene izmjene troškovnika su moguće, no za takve izmjene mora postojati dobar razlog, te one moraju biti usuglašene i odobrene od strane Provedbenog ili Upravljačkog tijela.
Mogućnosti i procedure za takve izmjene propisane su Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.
Bespovratna sredstva se dodjeljuju preko veze. Nazovem nekog tamo?
Ne. Iako su manipulacije moguće, sustav dodjele financijskih sredstava je strogo propisan i definiran te kontroliran od strane različitih tijela i institucija Europske Unije. Europska Unija redovno kroz svoja tijela provodi kontrole namjenskog trošenja sredstava iz fondova EU.
Također, projektne prijedloge ocjenjuje komisija, a ne jedna osoba, upravo kako bi se izbjeglo moguće subjektivno ocjenjivanje.
Računa se prosjek ocjena svih članova komisije kako bi se dobila konačna ocjena, čime se osigurava objektivnost i nepristranost u ocjenjivanju.
Jednom kad je projektni prijedlog odobren i Ugovor potpisan, više se ne trebam zamarati s papirologijom.
Ne. Često se dogodi da je pisanje projektnog prijedloga, skupljanje dokumentacije za prijavu i prijava projekta na natječaj zapravo bio puno lakši dio posla. Pravi posao slijedi nakon odobrenja projekta i potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. U toku provedbe te kroz određeno vrijeme nakon završetka provedbe projekta potrebno je poštivati sve odredbe Ugovora jer su kontrole moguće i nekoliko godina nakon završetka projekta (najčešće 3 do 5 godina nakon završetka projekta, ovisno o natječaju).
U toku provedbe potrebno je poštovati zadane procedure, posebno što se tiče provedbe postupaka nabave te izrade i slanja zahtjeva za nadoknadom sredstava. Potrebno je izraditi svu potrebnu dokumentaciju za provedbu postupka nabave, provesti postupak sukladno Pravilima, prikupiti i čuvati svu dokumentaciju (čak i kuverte). Uz to, potrebno je prikupiti i čuvati sve ugovore, račune, narudžbenice, dostavnice, zapisnike o primopredaji i drugu popratnu dokumentaciju. Sva ta dokumentacija mora se čuvati na jednom mjestu i mora biti dostupna u slučaju naknadnih kontrola od strane Provedbenog tijela, Upravljačkog tijela, Europskog ureda za borbu protiv prijevara ili drugih ovlaštenih kontrolora.
Kako izbjeći najčešće greške u provedbi EU projekata čitajte ovdje.
Članak je prenesen sa mentorica.biz